Uprkos tome što je mali broj ljudi vjerovao u valorizaciju atraktivnog bistričkog kraja istraživači su slijedili svoj veliki san da će Đalovića pećina biti matica turističkog razvoja i Bijelog Polja i sjevera države.

"Čitav taj kompleks, znači od vizitori centra manastira podvrh žičare, čija je dubina više od 200 metara ili pećine koja je najljepša na Balkanu, sigurno u Crnoj Gori, je tako koncipirana da to mora biti turistički proizvod sa kojim ćemo se podičiti", kazao je speleolog Željko Madžgalj.

Radovi koji se protežu duboko kroz Đalovića klisuru precizirani su planom Vlade, koja je izdvojila 18 miliona eura za ambiciozan projekat da Đalovića pećina bude dostupna posjetiocima. Do speloološkom objekta koji sa rijetkim ukrasima spada u najljepše na Balkanu stizaće se saobraćajnicom koje se radi na potezu Bistrica - manastir Podvrh.

"Dionica je duga 5,7 km, riječ je o poslu koji je vrijedan 4,2 miliona eura. Trenutno, kao što možete da vidite, je završen dobar dio radova u okviru prve faze. Ostalo je još nekih par stotina metara da se prva faza kompletira", kazao je Goran Škatarić iz Uprave za javne radove.

Do srca klisure turisti će modernim putem, a do ulaska u Đalovića pećina žičarom i gondolom. Na mjestu gdje se gradi prva polazna stanica žičare, duge kilometar i sedam stotina metara, saznajemo da se u taj posao ulazi krajem godine.

"Žičara je inače kapaciteta 75 putnika, odnosno posjetilaca po satu, imaće dvije kabine, odnosno gondole, koje će biti kapaciteta po osam mjesta, zapravo dvije kabine ukupno 16 mjesta i one će prolaziti preko Đalovića klisure, tako da će i sama ta vožnja, odnosno taj dio prolaska preko Đalovića klisure žičarom biti izuzetno aktivan za turista", dodao je Škatarić.

Očekivanja države su da bi Đalovića pećina, u kojoj su do sada ulazili samo znatiželjni istraživači, za turiste trebalo da bude otvorena za dvije godine. Uređenje podzemnih prostorija se pažljivo projektuje.

"Biće korišćen poseban materijal montažne staze i specijalno osvjetljenje, tako da će se strogo voditi računa o tome da taj materijal ni na koji način ne naruši prirodne ljepote pećine", kazao je Škatarić.

Skriveno podzemno blago Đalovića pećine za koju se blizu tri decenije govorilo da je neiskorišćena šansa za podsticanje turističkog razvoja bjelopoljskog kraja sve je bliže znatiželjnim posjetiocima. Dobro isplaniran projekat iza kojeg je stala država otvorio je uslove za popularizaciju speleološkog turizma, koji će uticati na poboljšanje cjelokupne turističke ponude Crne Gore.

Vanja Rakonjac, TVCG