Sadrija Sijarić je književnik koji je živio sa svojim likovima

Omaž književniku Sadriji Sijariću upriličen je sinoć u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu. O Sijarićevom liku i djelu govorili su Radomir Perišić i Kemal Musić.

Musić je kazao da je poezija Sadrije Sijarića poezija lirskih sazvučja, raznovrsnih tema i motiva, odbolovana poezija, neobuhvatna u kratkom pregledu i kratkom prostoru njegovog sagledavanja.

- Sadrija Sijarić je književnik koji je živio sa svojim likovima. Koji je, čini se, preživio motive u svojim djelima. Zbog toga su njegove pjesme, priče i pripovijetke toliko životne, pa su i meni, kao čitaocu, toliko bliske. Poznavajući ambijent Sadrijinih pjesama i pripovijedaka, znajući njegove likove, usuđujem se reći da je malo ko poznavao bihorskog čovjeka kao književnik Sadrija Sijarić. Vrletne bihorske puteve, što bi rekao Ćamil Sijarić, "da vrat slomi i čovjek i konj", Sadrija je pretekao u poeziju, bistru kao kladenac vode Dukovače, stamenu kao brdo Perovica iznad našeg sela, kazao je Musić.

Sadrija Sijarić je kao i njegova literatura, pripadao Bihoru i bihorskom životu. Bolio ga je taj teški bihorski život. I to je iskazivao kroz svoje djelo. Sudeći po sadržini priča i pjesama, taj predio ga je progonio i nagonio da piše. A i sam Sijarić je govorio da je Bihor za njega pun izazova. “To je tlo na kom se od davnina nešto dešavalo i lomilo. A gdje se nešto dešava i lomi-rane se otvaraju. I bole. Rane traže lijek. Ako je rana veća, biće i lijek veći”, govorio je Sadrija Sijarić.

Zavičaj i njegovi ljudi bili su trajna inspiracija Sijarića, podsjetio je Radomir Perišić.

- Bio je čovjek koji je pamtio sudbinske biljege vremena, osluškivao ljude i njihova reagovanja na složenost ljudske borbe da se na posnoj njivi i livadama ljutih trava opstane. Na tom putu, Sijarić je slijedio iskustva onih na čijim licima je život ispleo mrežu bora, izvornom leksikom dočaravao je tananost, suptilnost i opornost, ali i čovjekovo trajanje na zavičajnom prostoru, kazao je Perišić.

Direktor Centra za kulturu Izet Erović je, takođe, evocirao uspomene na svog profesora Sadriju Sijarić, obećavši da će ustanova na čijem je on čelu naredne godine objaviti rukopis iz zaostavštine Sadrije Sijarića.

Moderator večeri bio je rukovodilac Narodne biblioteke Edin Smailović, a publici se obratio i sin Sadrije Sijarića - Munib.