- Detalji
- Pregleda: 48
Predstava Bjelopoljskog pozorišta, ,,Sporazum“ pobjednik ovogodišnjeg 55. Festivala dramskih amatera Crne Gore koji je sinoć završen Bijelom Polju, a rediteljka predstave Minja Novaković osvojila je nagradu za najbolju režiju. Drugo mjesto osvojila je predstava "Jesen u mom kraju" nastala u produkciji NVO Saveza za djecu i mlade ,,Kuća" iz Podgorice, autora Zorana Rakočevića i Mila Bešovića, dok je treće mjesto pripalo predstavi „Danilovgrađanke“ reditelja Petra Pejakovića, u produkciji JU Kulturni centar Danilovgrad. Nagrada za najbolju mušku ulogu dodijeljena je glumcu Bjelopoljskog pozorišta, Predragu Vukojeviću za ulogu Agatona u predstavi "Sporazum", a za žensku ulogu Sanji Ćirović za ulogu Gine isotm komadu.
Nagrada za glumačku bravuru „Fuad Zaimović – Strela” dodijeljena je Uni Stanković za ulogu u predstavi „Jesen u mom kraju”. Epizodnom ulogom istakla se Ljiljana Bubanja u predstavi „Normalni ljudi”, a muškom ulogom Vlado Tomović u predstavi „Sporazum“. Najbolja mlada glumica je Nerma Bećirbašić za ulogu Smrti u predstavi "Beograd, obećana zemlja", dok je najbolji mladi glumac Petar Jovanović u predstavi ,,Jesen u mom kraju". Nagrada za partnerski odnos na sceni pripala Vladu Tomoviću i Neli Terzić u predstavi "Sporazum", dok je nagrada za kolektivnu igru dodijeljena članovima ansambla predstave „To sam ja“, JU Dnevni centar za decu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom iz Nikšića. Organizator FDA je JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo’’ Bijelo Polje, pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje i uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Medijski sponzor je Radio Bijelo Polje. Festival su pomogli sponzori Pivara Trebjesa "Nikšićko pivo’’, Voda Rada, odnosno Water Group.
- Detalji
- Pregleda: 92
Bijelo Polje će od 8. do 13. juna biti domaćin jubilarnog, 55. Festivala dramskih amatera Crne Gore. Organizator ove pozorišne svetkovine je JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo’’ Bijelo Polje, pod pokroviteljstvom Opštine Bijelo Polje i uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Tokom šest festivalskih dana, publika će imati priliku da isprati bogat program od 14 pozorišnih predstava iz Budve, Podgorice, Nikšića, Pljevalja, Gusinja, Berana i Bijelog Polja, od kojih će 11 biti izvedeno u takmičarskom dijelu programa.
O festivalskim nagradama odlučivaće stručni žiri koji čine: novinar i publicista Vanja Kovačević (predsjednik), rediteljka Hana Rastoder i glumica Milica Šćepanović. Selektor ovogodišnjeg festivala je Predrag Vukojević, glumac Bjelopoljskog pozorišta, a razgovore o predstavama vodiće Zoran Šoškić, pozorišni producent.
Festival će biti obogaćen pratećim programom u okviru kojeg će biti upriličeno otvaranje izložbe slika „Drvo života’’ akademskog slikara Gorana Ćetkovića, promocija knjige „Kriza smisla’’ Krsta Vukovića, kao i izvođenje predstava namijenjenih najmlađim ljubiteljima pozorišne umjetnosti.
Sve predstave će se izvoditi na sceni JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo’’.
Ulaz na programe festivala je besplatan!
Izvor: JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo’’
- Detalji
- Pregleda: 209
Bijelo Polje će od 9. do 13. juna biti domaćin jubilarnog, 55. Festivala dramskih amatera Crne Gore. Za učešće na ovoj pozorišnoj svetkovini prijavljeno je petnaest predstava iz osam crnogorskih gradova, što, između ostalog, potvrđuje značaj festivala za crnogorsku kulturnu scenu. Savjet festivala, u sastavu: Tufik Bojadžić (predsjednik), Zoran Bošković, Omar Bajramspahić, Slađana Merdović i Aleksandar Srdanović, selekciju predstava povjerio je Predragu Vukojeviću, glumcu Bjelopoljskog pozorišta.
Na osnovu prijedloga selektora, Savjet će donijeti konačnu odluku o broju predstava koje će ući u zvaničnu takmičarsku selekciju, a publiku, pored glavnog programa, očekuje i bogat prateći sadržaj.
Na 55. Festivalu dramskih amatera Crne Gore dodjeljivaće se nagrade:
-Prva nagrada za predstavu u cjelini; -Druga nagrada za predstavu u cjelini;- Treća nagrada za predstavu u cjelini; – Nagrada za najbolju režiju; – Nagrada za najbolju žensku ulogu; – Nagrada za najbolju mušku ulogu; – Nagrada za glumačku bravuru ”Fuad Zaimović-Strela”; – Nagrada za najbolju žensku epizodnu ulogu; – Nagrada za najbolju mušku epizodnu ulogu; – Nagrada za najboljeg mladog glumca/icu; – Nagrada za najbolje scenografsko ostvarenje; – Nagrada za najbolju originalnu scensku muziku; – Nagrada za najbolje kostimografsko ostvarenje.
Organizator festivala, JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo’’, obezbijediće novčane nagrade za tri najbolje predstave u cjelini, kao i za najbolja individualna ostvarenja u kategorijama režije i glavnih uloga, o kojima će odlučivati stručni žiri. Budući da je Festival dramskih amatera Crne Gore jedan od najstarijih i najznačajnijih festivala u našoj zemlji, koji decenijama predstavlja kreativan prostor za brojne generacije glumaca, reditelja i dramaturga, njegova afirmacija seže van granica Crne Gore. Upravo njegovo trajanje i značaj obavezuju i organizatora i državu na kontinuiranu podršku u očuvanju i unapređenju festivala, koji kao svjetionik dramskog amaterizma ostaje trajni stub naše kulture.
Izvor i foto: JU Centar za kulturu „Vojislav Bulatović Strunjo’’
- Detalji
- Pregleda: 230
Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije“ raspisuje konkurs za Nagradu “Risto Ratković” i konkurs za nagradu “Ratkovićeve večeri poezije”, koji traje do 15. jula 2026. godine.
Za Nagradu “Risto Ratković” mogu konkurisati autori sa samostalnim zbirkama poezije koje su prvi put objavljene od septembra 2025. i 2026. godine.
Ponovljena izdanja i izbori ne mogu konkurisati za Nagradu.
Prijedloge mogu slati: izdavačke kuće, institucije, organizacije, pojedinci i autori iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Knjige se dostavljaju u PDF-u i sa CIP-om, na e-mail
Na konkurs za nagradu “Ratkovićevih večeri poezije” za pjesnike do 27 godina potrebno je dostaviti PDF rukopisa neobjavljene zbirke poezije potpisan šifrom i sa kontakt podacima, imenom i prezimenom autora u posebnom fajlu na e-mail adresu
NAPOMENA:
Predlagači garantuju za autentičnost dostavljenog djela i za saglasnost autora za učešće na konkursu.
Izvor: Javna ustanova “Ratkovićeve večeri poezije“
- Detalji
- Pregleda: 442
Povodom 150 godina od rođenja Avda Međedovića, epskog pjevača i guslara, sinoć je u sali SO Bijelo Polje održana svečana akademija.
Otvarajući svečanu akademiju predsjednica Skupštine Bijelo Polje, Selma Omerović je kazala da je naučni simpozijum samo jedan od događaja kojim će se iznova osvijetliti Avdovo monumentalno stvaralaštvo.
“Svjetski poznato ime, koje se u usmenoj književnosti pominje i izučava na prestižnim univerzitetima, bilo je gotovo zaboravljeno na našim prostorima. Tek posljednjiih decenija, nešto više se čulo o njemu, uglavnom zahvaljujući naporima pojedinaca i entuzijasta, kroz izučavanje i organizaciju skupova, naučnih konferencija i televizijskih emisija. Sigurna sam, da će kroz prezentaciju u javnosti podstaći i nove, prvenstveno mlađe istraživače, da se ozbiljno bave ovom tematikom, izuzetno važnom za bošnjačku kulturu, ali i za sve druge južnoslovenske kulture” istakla je Omerović.
Ona je izrazila nadu da će to biti i podstrek da se u školskim programima, kroz nastavne planove i programe, više i bolje izučava Avdo Međedović, te bošnjačko epsko stvaralaštvo, kao i bošnjačko kulturno nasljeđe, uopšte.
“Ono što naše generacije nisu imale priliku - da tokom svog školovanja, nauče o Avdu i sebi samima, vjerujem da ćemo mi uspjeti za generacije koje se sada školuju i za one koje dolaze” kazala je predsjednica bjelopoljske Skupštine.
Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder je kazao da Avda Međedovića možemo prepoznati u svim pričama i pjesmama iz bošnjačke kulture i tradicije, ali i u kulturama drugih naroda, kako je kazao, čak i onih po svijetu.
“Jer pjesme su glasovi svijeta, Avdo je i sam postao svjetska priča. Ime po kojem se na prestižnim svjetskim univerzitetima prepoznaje epska tradicija Bošnjaka i Slovena na Balkanu. Izuzetnim pamćenjem i pjesničkim darom, Avdo Međedović je sačuvao i svojim stihovima nadgradio epsko nasljeđe i tradiciju pjevanja i pripovijedanja” kazao je Rastoder.
On je dodao da su prije smrti Međedovića, naučnici sa Harvarda upisali njegovo ime među svjetske velikane, međutim kako je istakao, pored podizanja spomenika, objavljivanja nekoliko studija o Avdu Međedoviću, CANU još nije svestrano raspravljala o njegovom djelu.
“Pa otuda i pitanje jesmo li zaista i dalje toliko mali da dio svoje, u svijetu priznate baštine ne umijemo iskreno prigrliti? Jesmo li dorasli tome da radi sopstvenog prosperiteta i kulture vjerujemo u trajnu zaštitu nasljeđa koje ima nesagledivu kulturno-istorijsku vrijednost?
Rastoder je na akademiji predložio da se uputi inicijativa nadležnim organima za izgradnju spomen kuće i osnivanje javne ustanove Avdo Međedović.
Međedović je sačuvao i svojim stihovima nadgradio epsko nasljeđe i tradiciju pjevanja i pripovijedanja” kazao je Rastoder.
“Ima li saglasja da zahtijevamo od Opštine Bijelo Polje i Vlade Crne Gore da prihvate inicijativu za izgradnju spomen kuće i osnivanje javne ustanove Avdo Međedović koja bi sjutra bila muzej i stjecište istraživačkih, naučnih, obrazovnih i kulturnih programa. Ako je nekada i bude, neka se do te kuće dolazi ulicom Milmana Perija” zaključio je Rastoder.
Na svečanoj akademiji stihove Avda Međedovića govorio je Slobodan Marunović, a prikazan je i dokumentarni film “Homer s Obrova” autora Bogića Rakočevića.
Izvor i foto: Radio Bijelo Polje
.jpg)