Izložba slika akademskog slikara Ismeta Hadžića, pod nazivom ,,Tri rada’’, otvorena je sinoć u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu.

Otvarajući izložbu Kemal Musić, književnik i direktor JU ,,Ratkovićeve večeri poezije’’ kazao je da se Hadžićevo slikarstvo može posmatrati kao intimna mitologija pejzaža, prirode i tišine te da je uprkos promjeni vremena oko nas, u njegovim djelima prisutno jedinstvo lirike, pejzaža i likovne promišljenosti koji, kako je kazao Musić, daju njegovoj umjetnosti posebnu snagu i čini je univerzalnom i duboko ličnom.

“U okviru istorije crnogorskog slikarstva Hadžić pripada onoj liniji stvaralaca koji su uspjeli izraziti prepoznatljiv izraz prolazeći od autentičnog iskustva domaćeg pejzaža. On ne napušta osnovne principe figuracije, ali ih nadograđuje savremenom teksturom, zbijenim nanosima boje, promišljenom kompozicijom i intenzivnom kolorističkom energijom. Kod njega nema naglih otklona, ali postoji uporna, tiha potreba da se probudi ono što već jeste njegovo, da se istraži svijet koji ga okružuje i da iznova izgaradi njegov unutrašnji odraz. U njegovom slikarstvu vidi se sklad između ličnog senzibiliteta, iskustva prirode i likovnog znanja, oblikovanog dugotrajnim stvaralačkim radom” istakao je Musić.

Hadžić je kazao da je večeras izloženo oko sedamdeset radova u različitim tehnikama: grafika, ulje, akril i skulpture te da inspiraciju uglavnom nalazi u Hajli.

“Imam oko 150 slika Hajle u različitim fazama koje ne želim da otuđim već da ih ostavim svojim potomcima. Hajlu vidim kroz svoj prozor. Moja želja je da Hajlu pobijedim, da je obiđem I da sa njom živim” istakao je Hažić I dodao da su mu sve tri tehnike bliske koje voli podjednako da radi.

“Na nekim slikama su prisutne i ljudske sjenke, jer smo to mi- putnici kroz ovaj svijet, a nakon nekog vremena i one će nestati”, kazao je Hadžić.

Ismet Hadžić rođen je u Rožajama 1947. godine. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Prištini, nakon čega se u Moskvi, kao stipendista fonda „Moša Pijade“, specijalizovao za slikarstvo. Redovni je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1972.godine, kao i Likovnog kluba „Kula“ iz Rožaja.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima se izdvaja Nagrada „30. septembar“, najveće opštinsko priznanje Rožaja.

U okviru programa nastupila učenica Muzičke škole Mina Hasanović, a program je vodila Slađana Bubanja Merdović.

Izvor i foto: Radio Bijelo Polje

Gradski hor Bijelo Polje ostvario je zapažen uspjeh na 10. Međunarodnom festivalu horova u Herceg Novom, među profesionalnim i akademskim horovima, naš hor iako amaterski, našao se na trećem mjestu, te obogatio kulturnu scenu Bijelog Polja.

Dirigent Miloš Vojinović, kazao je da je postignuti rezultat kruna višemjesečnog rada i truda svih članova.

“Ovo treće mjesto ima posebnu vrijednost za nas, jer smo se takmičili sa znatno iskusnijim akademskim horovima. Uložili smo mnogo truda u pripreme, konkurencija je bila izuzetno jaka, zato je ovo priznanje još dragocjenije”, istakao je Vojinović.

On je dodao da su se predstavili u revijalnom i takmičarskom dijelu festivala sa četiri kompozicije različitog karaktera i pokazali širok spektar repertoara, te dobili pozitivne reakcije žirija koji su činili eminentni dirigenti iz Italije, Belgije, Hrvatske i Srbije.

Četvorodnevna manifestacija ove godine okupila je 29 horova iz Slovačke, Rumunije, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, sa oko 900 učesnika koji su održali koncerte na više lokacija u Herceg Novom.

Izvor: Radio Bijelo Polje

Drugo međunarodno pjesničko veče „Eno ga po moru teče Lim“ održano je sinoć u centru grada.

Svoju poeziju bjelopoljskoj publici predstavili su Tanja Bakić (Crna Gora), Jurij Hudolin (Slovenija), Gordan Čampar (Crna Gora), Miodrag Radović (Srbija), Jovana Bojović (Crna Gora), Sead Husić (BiH), Biljana Milovanović Živak (Srbija), Andrija Radović (Crna Gora).

Kako je kazala crnogorska pjesnikinja Tanja Bakić čest je gost Bijelog Polja i ovog festivala i upravo je ta vrsta razmjene njenog poetskog iskustva sa ovim gradom rezultirala krajem prošle godine kada je i objavljena njena knjiga poezije „Usvojili me škotski komunisti“ u izdanju JU Ratkovićeve večeri poezije.

„Kada govorimo o toj jednoj poetskoj razmjeni mojih iskustava i gledanja na svijet sa ovim gradom pomenuću još jednu publikaciju koja je objavljena prije dvije godine, a riječ je o prevodu poezije Rista Ratkovića na engleski jezik. Zapravo radi se o prvom prevodu tog autora na bilo koji strani jezik. I to su neke moje najskorije tačke poetskog komuniciranja sa ovim gradom“, istakla je Bakić.

Ona je kazala da je prvi utisak o ovogodišnjem festivalu jako lijep.

„Zato što prvo što sam vidjela kada sam došla je taj katalog i čini mi se da nikada nije bio bolji i ljepši sadržajniji i nekako sveobuhvatan. Smatram da je ovakav festival dobro tlo za svaki vid saradnje. Poznajem dosta pjesnika čak i muzičara koji su pravili neki vid saradnje i svakako da treba razmišljati o takvoj vrsti saradnje i u nekom budućem periodu“, istakla je Bakić.

Jurij Hudolin pjesnik iz Slovenije je po prvi put na festivalu u Bijelom Polju  o kojem je kaže, ranije slušao.

„Prvo sam došao sve ovo da pogledam i doživim, i kako sam urednik novina u Sloveniji napraviću neku antologiju na slovenskom jeziku. Mislim da je festival veoma ozbiljan, sa zanimljivim sadržajima i dobrim pjesnicima, sigurno da ću opet doći“, kazao je Hudolin.

Izvor i foto: Radio Bijelo Polje

I ovog septembra Bijelo Polje je postalo pjesnička prijestonica, pa su se sinoć čuli stihovi pjesnika iz cijelog regiona i Italije i Turske koji su se predstavili u okviru programa “Eno ga, po moru teče Lim”.

Iako je zbog lošeg vremena manifestacija Ratkovićeve večeri poezije održana u Centru za kulturu, to nije umanjilo doživljaj poezije i ljepotu različitosti prilikom predstavljanja pjesnika Dragane Tripković (Crna Gora), Emilia Nigro (Italija), Asmira Kujovića (Bosna i Hercegovina), Ahmet Edip Bašara (Turska), Petra Matovića (Srbija), Julijane Veličkovske (S.Makedonija), Darije Žilić (Hrvatska) i Barbare Delać (Crna Gora).

Petar Matović iz Užica završio je studije srpske književnosti u Beogradu. Piše poeziju i eseje, zastupljen je u više antologija, a pjesme su mu prevedene na brojne strane jezike. U Bijelom Polju je po treći put.

“Mi smo ljudi od jezika, što znači da moramo da komuniciramo i najveća dragocjenost ovih večeri poezije je što dođu pjesnici ne samo iz Crne Gore i Srbije već i šire i na taj način uspostavimo kontakte, vidimo kakva je situacija sa književnim scenama u drugim sredinama što može da bude jako inspirativno za naš rad i da širi tematska težišta” istakao je Matović.

I crnogorska pjesnikinja Dragana Tripković od najranijih dana je učesnica ovog festivala na kojem je, kako je istakla, velika čast i privilegija učestvovati.

“Nije me bilo nekih par godina, jer mislim da je poezija rijetkost u svijetu i ne može se uvijek pisati, pa tako i ja dođem onda kada imam šta da kažem. Smatram da je ovaj festival jedan od prostora slobode riječi I prostor u kojem poezija dobija novo značenje. Festivali kao takvi su mjesto susreta koji su potrebni pjesnicima i ja želim da traju još bar ovoliko  u ovom milenijumu” istakla je Tripković.

Izvor i foto: Radio Bijelo Polje