Ministar prosvjete Predrag Bošković danas je boravio u radnoj posjeti Bijelom Polju, gdje se povodom početka školske godine sastao sa predsjednikom Opštine Aleksandom Žurićem i direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova.

Ministar Bošković je kazao da će ove godine Ministarstvo poseban akcenat staviti na unapređenju uslova za nastavu u svim obrazovnim jedinicama, te da će krenuti u realizaciju izgradnje ili rekonstrukcije novog objekta Osnovne škole „Dušan Korać“.

- U Bijelom Polju smo sa lokalnom samoupravom obezbijedili dobre uslove za predškolsko obrazovanje. Međutim, moramo poraditi na poboljšanju uslova u područnim odjeljenjima, iako smo jedan broj izgradili ili rekonstruisali. Takođe, ove godine moramo krenuti u realizaciju izgradnje ili rekonstrukcije objekta OŠ „Dušan Korać“, o čemu ćemo brzo donijeti odluku, kazao je ministar Bošković.

Ministarstvo prosvjete i Opština Bijelo Polje tradicionalno imaju dobru saradnju. Predsjednik Žurić ističe da su u proteklom periodu dosta se uradilo u poboljšanju uslova u bjelopoljskim vaspitno-obrazovnim ustanovama.

- Zahvaljujući toj saradnji dobili smo moderne objekte škola i vrtića. Sada imamo adaptirani objekat jaslica sa 200 kvadrata i do 2020. godine mislim da ćemo imati situaciju da sva djeca u Bijelom Polju pohađaju predškolsko obrazovanje. Ono što je jako bitno, u Bijelom Polju nije zatvoreno ni jedno područno odjeljenje, bez obzira na broj đaka. Osim toga, naše tri srednje škole imaju moderne objekte, gdje je nivo investicija bio preko dva miliona eura. Takođe, Bijelo Polje ima pet fakulteta – tri državna i dva privatna, u kojima se kvalitetno organizuje nastava. Lokalna uprava i tu pruža punu podršku, od stipendija do učešća u rekonstrukciji objekata. Naravno, radićemo i dalje na unapređenju uslova obrazovanja u Bijelom Polju, kazao je predsjednik Žurić.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić i ministar prosvjete Predrag Bošković sinoć su uručili Nagradu Risto Tarković Lani Derkač iz Hrvatske i Tatjani Bijelić iz Bosne i Hercegovine, koje su ove godine ravnopravno podijelile ovo prestrižno priznanje. Na taj način krunisane su i 46. Ratkovićeve večeri poezije, koje će se pamtiti po brojnim kvalitetnim programima i posjećenosti.

Tatjani Bijelić je dobila nagradu za knjigu „Karta više za pikarski trans“, a Lani Derkač za knjigu „Posvajanje neba“. U obrazloženju žirija stoji da poezija pjesnikinje Tatjane Bijelić jeste iskušavanje uspostavljanja pjesnički odgovornog dijaloga sa svijetom oko sebe, te da je „Karta više za pikarski trans“ u svim svojim aspektima jedna sasvim moderna, jezički i oblikovano suverena knjiga pjesama, što je književnoestetski razlog da je ovogodišnji žiri smatra jednom od ravnopravnih dobitnica nagrade koja nosi ime Rista Ratkovića. Takođe, žiri ističe da je Lana Derkač na specifičan način uspjela da ostvari primarni i najvažniji smisao umjetnosti - uspostavljanje stvarnog ili fiktivnog dijaloga sa aktuelnim vremenom., te da se treba prepustiti džezu poetičke projekcije koja na samosvojan način uspostavlja stvarni ili fiktivni dijalog s aktuelnim vremenom, a to je, čini se, pribrani smisao umjetnosti, njezin najsnažniji potencijaln.

- Ova značajna nagrada obavezuje me da nastavim sa promocijom književnog izraza kroz čitanje, pisanje i predavanje, a to su aktivnosti koje daju smisao i oblik stalnom traganju za riječima, ritmovima i kontekstima, koji najboljeodržavaju svijest pojedinaca i dinamiku društva i vremena u kome živimo, kazala je Bijelić, a Derkač kaže da je pisanje njena terapija, te da je pisanje poezije mjesto u kojem pjesnik stres, tjeskobu i probleme pretvara u smisao.

- Sa tekstom se pjesnik ne osjeća gubitnički, već postaje emocionalno i duhovno ispunjen, kazala je Derkač, a predsjednik Žirija Mladen Lompar podsjetio je da je žiri nakon detaljnog iščitavanja 38 knjiga, koliko ih je pristiglo na konkurs, odluku donio većinom glasova. On je istakao da su se u najuži izbor našli i Mustafa Zvizdić sa knjigom „Praški metro“, Vladimir Stojnić sa knjigom „Reverb“, Đorđe Šćepović sa knjigom „Dok crtah mapu svojih putovanja“ i Ljubomir M. Mudreša sa knjigom „Na putu čekanja“.

Osim uručenja nagrade Risto Ratković, jedan od važnijih programa ovogodišnje manifestacije bio je i predstavljanje specijalne gošće Jakute Alikavazović, dobitnice Gonkurove nagrade za roman “Nestalna tijela”. Sa ovom poznatom francuskom književnicom crnogorskog porijekla razgovarala je Marina Glamočak.

Na pjesničkoj večeri održanoj u kući Rista ratkovića sinoć su nastupili Mladen Lompar, Danijela Đuković, Stanka Rađenović Stanojević, Slobodan Ivanović, Dubravka Jovanović, Dubravka Velašević i Stanka Hrastelj. Nakon pjesničke večeri, u Sali Centra za kulturu održana je predstava „Sveti i prokleti“ koju je po legendi Vladimir i Kosara uradio Obrad Nenezić.

- Na poziv Braskog ljetpisa i Centra za kulturu Bar, pokrenuli smo ovu priču kojom smo obilježili hiljadu godina od smrti kneza Vladimira. Drama je napisana u stihu, zbog čega mi je posebno drago što je predstavljena na Ratkovićevim večerima poezije, kazao je Nenezić.

U okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije, dosta programa je bilo posvećeno najmlađima. Tradicionalno, pjesnici su obišli nekoliko osnovnih škola, pa su đaci osnovnih škola Risto Ratković, Marko Miljanov i Ravna Rijeka imali priliku da vide i čuju pisce za djecu Hadžema Hajdarevića, Dejana Aleksića, Slobodana Zorana Obradovića, Dragišu L. Jovovića, Slobodana Vukanovića, Velimira Ralevića.

- Pjesnici su cijeli svoj život djeca, ali na neki poseban način, zato današnji pjesnički časovi zaista jesu divno iskustvo, čak i za nas odrasle stvaraoce. Ta veza sa učenicima osnovnih škola rađa jednu srećnu komunikaciju, u smislu da djeca od malih nogu pokušavaju razumjeti šta je to književnost, jezik i šta je osjećanje svijeta na jedan umjetnički način, kazao je Hajdarević.

Kako bi djeca i tinejdžeri bolje razumjeli šta je to književnost, Ratkovićeve večeri poezije su u ediciji “Književne paralele” objavile i Antologiju književnosti za đecu i tinejdžere, koja je predstavljena juče u biblioteci Srednje stručne škole. O ovom djelu govorili su Bogić Rakočević i sastavljač antologije Slobodan Vukanović, naglasivši da književnost za djecu podrazumijeva zaseban svijet.

- U toj vrsti stvaralaštva pisci nastoje da se vrate djetinjstvu, a djeca su posebno osjetljiva kategorija i to svaki pisac mora da zna. Da bi neko pisao za đecu mora dobro poznavati njihov mentalitet, život i psihu, kazao je Rakočević.

U okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije, u Gimnaziji Miloje Dobrašinović predstavile su se ustanove kulture iz Loznice - Centar za kulturu „Vuk Karadžić“, Kulturno umjetničko društvo „Karadžić“ i biblioteka Vukovog zavičaja. Predstavnici ovih značajnih kulturnih institucija, Drago Simić, Tatjana Jovičić, Dragan Tošić, Mirjana Pejakm i pjesnikinja Zorka Tošić govorili su o istoriji, kulturi i tradiciji Loznice, zavičajnog kraja Vuka Karadžića. Takođe, govorili su i o saradnji između Bijelog Polja i Loznice i kao plod te saradnje predstavili projekat „Razbacani azbučnik“, edukativnu slikovnicu za djecu koja je rezultat saradnje bjelopoljskog pjesnika Slobodana Zorana Obradovića i udruženja „Stihom govorim“, sa lozničkom slikarkom Marijom Pantelić i udruženjem „Riječ i djelo“ iz Loznice.

Pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Bijelo Polje, a sufinansirana je kroz Treći poziv za IPA projekte Srbija - Crna Gora u okviru programa "Europe for Culture, Culture for Europe".

Foto Radio Bijelo Polje

U okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije sinoć su na pjesničkoj večeri u dvorištu kuće Rista Ratkovića nastupili pjesnici Margaret Kreidl, Sonja Harter i Sophie Reyer iz Austije – države koja je gost ovogodišnjih sureta. Takođe, na ovoj večeri poeziju su kazivali i pjesnici iz naše zemlje i regiona Ibrahim Hadžić, Slobodan Vukanović, Đorđe Šćepović, Alen Bešić, Dejan Aleksić, Boris Jovanović Kastel, Rajko Lukač, Obrad nenezić, Dubravka Đurić i Ivan Dobnik.

- Drago mi je što sam i večeras dio ovog divnog kulturnog događaja, koji svakako za mene ima poseban značaj, jer sam prethodne godine bio dobitnik nagrade Risto Ratković. Večeras sam pročitao svoje dvije pjesme, Vlas i Porijeklo, iz zbirke „Duge sjenke kratkih pjesama“ koja je objavljena u ediciji “Književne paralele Ratkovićevih večeri poezije, kazao je Ibrahim Hadžić, koji poeziju piše punih 50 godina.

U ediciji “Književne paralele” ove godine je objavljen i izbor crnogorske kratke priče, pod nazivom “Zborno mjesto”. Ovu knjigu su na Ratkovićevim večerima poezije predstavili autori Bogić Rakočević i Kemal Musić.

- To je knjiga koja predstavlja pregeld kratke crnogorske priče i sadrži najreprezentativnije pisce tog žanra. Kolega Rakočević i ja smo uradili izbor priča, ne ograničavajući se vremenskim periodom, već pokušavajući da u knjizi sažmemo najbolje crnogorske pisce kratke priče, objasnio je Musić, dok Rakočević ističe da „Zborno mjesto“ predstavlja jedini cjeloviti izbor kratke priče u Crnoj Gori.

- Dijapazon pisaca koji su zastupljeni u ovoj antologiji je zaista širok, imamo različite poetike i skretanja, ali ono što je zajedničko svima jeste da su autori kratkih priča. Na samom početku su utemeljivači ovog književnog pravca u našoj zemlji, kao što su Trifun Đukić, Dušan Đurović, Radovan Zogović, Dušan Baranin, a naravno u knjizi su zastupljeni i mlađi pisci kratke priče, među kojima su i Dragan Radulović, Suadin Burdžović, Andrej Nikolaidis, Ognjen Spahić, ali i mnogi drugi“, kazao je Rakočević.

Osim Nagrade “Risto Ratković”, u Bijelom Polju se dodjeljuju prva, druga i treća nagrada Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina. Ove godine, prvu nagradu su podijelile Enesa Mehmić iz Kopra i Jovana Bojović iz Podgorice. Druga nagrada pripala je Ersanu Muhoviću iz Novag Pazara, a treća Tinu Deželiću iz Zagreba. Osim njih u finalu Ratkovićevih večeri poezije nastupili su Milica Milenković iz Svrljiga, Emina Selimović iz Zenice, Natalija Jovanović iz Beograda, Jana radičević iz Golubovaca, Barbara Delać iz Kotora i Marija Dragnić iz Beograda.

Kao i svake godine, i ove je predstavljena knjiga prošlogodišnjeg dobitnika prve nagrade za mlade pjesnike. Zbirka pjesama „Saphini magijski harfovi“, u izdanju ratkovićevih večeri poezije, autorke Safije Vehabović, prošlogodišnje dobitnice nagrade Ratkovićeve večeri poezije do 27 godina, promovisana je u Parku pjesnika. Zahvaljujući se organizatorima na kvalitetnoj manifestaciji, autorka je kazala da joj ova prva objavljena zbirka poezije puno znači.

- Ona je potvrda, konačni rezultat dugogodišnjeg rada na tekstu. Ukoričenje svih propitivanja iz zanesenosti koje su me obuzimale u datom periodu, istakla je Vehabović. O njenoj knjizi govorili su Vlatko Simunović i Emina Selimović.

Ratkovićeve večeri poezije jedan segment uvijek posvete najmlađima, pa su juče predstavljeni dječji festivali “Vukovi lastari” iz Loznice i “Kraljevstvo bijelih rada” iz Bijelog Polja, o kojima su govorili Dragan Tošić i Aleksandar Obradović. Nakon predstavljanja ovih festival, promovisana je dječja avanturistička knjiga „Čudesni svijet puha Đorđa“, Žarka Vučinića, o kojoj je govorio Goran Radojičić.

- Čudesni svijet puha Đorđa je bajka ona može biti narodna, usmena tvorevina ili autorska, umjetnička, kakva je ova, istakao je Radojičić.

Takođe, juče je u kući Rista Ratkovića predstavljen književni klub „Poenta poetika“ iz Nikšića, koji okuplja preko 40 mladih pjesnika. Osim toga, poetski teatar „Glasovi lavirinta“ predstavio je juče svoj multimedijalni performans u bjepoljskom Centru za kulturu, u okviru programa za mlade pjesnike na 46. Ratkovićevim večerima poezije.

Pokrovitelji manifestacije su Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Bijelo Polje, a sufinansirana je kroz Treći poziv za IPA projekte Srbija - Crna Gora u okviru programa "Europe for Culture, Culture for Europe".

Foto Radio bijelo Polje

Četrdeset šeste Ratkovićeve večeri poezije svečćano su otvorene sinoć u Bijelom Polju. Ovu veliku pjesničku manifestaciju otvorio je ministar kulture Pavle Goranović, koji je istakao da Crna Gora, zahvaljujući Ratkovićevim večerima poezije, ima svojevrsnog čuvara bogatog kulturnog nasleđa jednog prostora, koji vjekovima daruje čudesne ličnosti i događaje.

- Svakog septembra, ovdje u Bijelom Polju, pjesnici „bivši anđeli“ našeg doba i svi oni pjesmi posvećeni, iznova se uvjeravaju da nije došao kraj poezije. Već 46. godina, Ratkovićeve večeri poezije imaju svojevrsnu misiju čuvanja pjesničke riječi, a kada se uzme u obzir da su poslednjih godina najznačajniji književnici iz regiona rado dolazili u ovaj grad, onda postaje jasno koliko smo dužni da ovu pjesničku svetkovinu podržimo. Zato su Ratkovićeve večeri poezije prepoznate kao kulturna manifestcija od posebnog značaja, kazao je ministar Goranović.

Nakon svečanog otvaranja uslijedio je nastup poznatog glumca, pjesnika i muzičara, specijalnog gusto ovogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije - Rade Šerbedžije.  Osim Šerbedžije, ovogodišnji specijalni gost RVP je i poznati francuski umjetnika Žan Pjer Tangija (Jean Pirre Tunguy), čija je izložba grafika otvorena sinoć u kući Rista Ratkovića.

- Tangijeve grafike predstavljaju impresije na putovanja po svijetu. Nakon putovanja, prvo bih uradio crteže ili akvarele, da bih kasnije neke komade prebacio u gravure.  Sljedeća serija gravura biće sa putovanja od Podgorice do Bijelog Polja. Veličanstvenost i ljepota pejzaža automatski inspirišu onoga ko voli prirodu, odnosno umjetnike koji se time bave. Crnogorsku mapu grafika predstaviću u našoj zemlji u aprilu naredne godine, kazao je Tangi.

Kao i svake godine, jedan od glavnih programa su pjesničke večeri. Ove godine, na prvoj večeri, koja je održana u kući Rista Ratkovića, nastupili su gost večeri iz Austrija Robert Prozer, Margaret Krejdl i pjesnici iz regiona Rebeka Čilović, Tanja Bakić, Bogić Rakočević, Tomislav Marinković, Enes Halilović, Miodrag Radović, Vladimir Martinovski, Ana Pejović, Sonja Harter, Slave Đorđo Dimoski i Branko Čegec.

Takođe, tradicionalno, održani su programi u bibliotekama “Ćamil Sijarić” u Godijevu i “Miodrag Bulatović” u Banjem Selu. U Banjem Selu je predstavljena knjiga „Dijalozi, monolozi i poneka lirska sitnica“, autora Radojice Boškovića, u izdanju Ratkovićevih večeri poezije, o koj je govorio Radoman Čečović.

- Knjiga pjesama Radojice Boškovića naslovljena eksplicitnom znakovnošću sintagme „Dijalozi, monolozi i poneka lirska sitnica“ već na prološkoj granici izdvaja dva najuzraženija momenta, koji suštinski određuju idejnu komponentu knjige. Prvi momenat čitaočevu pažnju usmjerava na prisutnost govornih žanrova, a drugi ukazuje na lirski diskurs, kazao je Čečović.

U Biblioteci “Ćamil Sijarić” u Godijevu održano je Kjniženo podne posvećeno istaknutom publicisti, istoričaru i književniku Faruku Dizdareviću, o čijem su stvaralaštvu govorili Hadžem Hajdarević i Mirsad Rastoder.

- Faruk je književnik, istoričar kulture, naučnik čija su djela iz kulturne i obrazovne tradicije Sandžaka i Bosne, gotovo pa nezaobilazna naučna literatura. Ali, ono što posebno želim da istaknem jeste način na koji on prilazi književnom tekstu i naučnoj građi, idejama i mišljenjima. On svemu prilazi s punom estetski profiliranom odgovornošću, kazao je Hajdarević, a Rastoder je naglasio da su rijetke ličnosti koje nesagledivo široko, svim bićem, misionarski razuđeno i kompetentno objedine u sebi moć pronicljivog posmatrača, vizonarski agilnog pokretača i aktera referntne kulture kroz vrijeme, a pritom kompletiraju i bogat stvaralački opus.

- Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije ima divnu naviku da dobitniku nagrade “Risto Ratković” naredne godine odštamnpa knjigu. To se dogodilo i meni. Zadovoljan sam kako je urađena, a šta je u njoj, prosudiće čitaoci, kazao je prošlogodišnji dobitnik istoimene nagrade Ibrahim Hadžić na promociji svoje knjige “Maternji jezik” u okviru 46. Ratkovićevih večeri poezije.

- U ovoj knjizi je spakovan jezik moje majke. Jezik koji praktično ne postoji, ali postoji u poeziji. Da bih provjerio sebe i svoju nesigurnost, mnogima sam dao da pročitaju ovu knjigu. Svima kojima sam se javio, odazvali su se sa vrlo pozitivnim komentarima. U ovom djelu ima nekoliko pjesama koje pripadaju mojoj majki, ali ima i onih koje sam upravo njoj posvetio, istakao je Hadžić.

O ovoj interesantnoj knjizi, u izdanju “Književnih paralela” Ratkovićevih večeri poezije, govorio je književni kritičar iz Beograda Petar V. Arbutina, koji je istakao da je to knjiga osobite hrabrosti i jedne izgrađene i veoma odgovorne zavičajnosti.

- Svi dijalozi u knjizi su opisi i riječi koje su odavno preprane u jezik. One su kao beluci koje rijeka godinama prepira i, samim tim, one su savršene. Ibrahim Hadžić ih je inkorporirao u svoju pjesničku i književnu namjeru, kazao je Arbutina.

Kao i prošle godine, na ovogodišnjim Ratkovićevim večerima poezije otvoren je “Mali sajam velikih knjiga”, gdje su se predstavile izdavčke kuće Povelja iz Kraljeva i Kulturni centar Novog Sada.

- Kulturni centar Novog Sada je nekomercijalna izdavačka kuća, koja čini okosnicu izdanja časopisa „Polja“, ali postoji izdavačka djelatnost gdje se objavljuje poezija, proza, esejistika. Danas smo predstavili nekoliko tematskih brojeva časopisa „Polja“, a pored toga objavljujemo i brojeve posvećene autorima, kao i regularna izdanja sa standardnim rubrikarama, kazao je predstavnik Kulturnog centra Novog Sada Alen Bešić, dok Dejan Aleksić iz Povelje kaže da je ustanova koju predstavlja “mali izdavač velikog značaj”.

- To zbog toga što smo izdavačka djelatnost biblioteke „Stefan Prvovjenčani“. Iako predstavljamo prvenstveno izdavaštvo poezije, izdajemo i knjige iz oblasti književne kritike i književne teorije. Povelja je od 1997. godine do sada objavila oko 130 pjesničkih knjiga domaćih autora, ali prije par godina počeli smo da izdajemo i prevedenu poeziju, pa je u okviru biblioteke, koju smo nazvali „Poslije Vavilona“, izdato desetak stranih naslova, kazao je Aleksić.

Ratkovićeve večeri poezije su festival od posebnog značaja za kulturu Crne Gore i održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Opštine Bijelo Polje, a sufinansirana je kroz Treći poziv za IPA projekte Srbija - Crna Gora u okviru programa "Europe for Culture, Culture for Europe".

Foto: Radio Bijelo Polje