Regionalna zvijezda Rade Šerbedžija biće specijalni gost ovogodišnjih 46. Ratkovićevih večeri poezije u Bijelom Polju, koje će se održati od 3. do 5. septembra. Uz Šerbedžiju, kao specijalni gost nastupiće i dobitnica Gonkurove nagrade Jakuta Alikavazović. Takođe, najavljuju organizatori, ove godine će na pjesničkim večerima nastupiti preko 40 pjesnika iz Evrope i regiona, a zemlja gost je Austrija.

- Tokom tri festivalska dana biće realizovano čak 25 programa, najavili su organizatori, ističući da je novina ovogodišnjih Ratkovićevih večeri poezije ustanovljavanje zemlje gosta - ovog puta to je Austrija, koja će predstaviti dio svog pjesničkog potencijala, a u planu organizatora je da ovo postane i praksa manifestacije.

- U prethodnim godinama intezivno smo radili na inoviranju festivala u koncepcijskom smislu, pa su Ratkovićeve večeri dobile svoj muzički, likovni i dramski segment. Imamo zadovoljstvo i čast što ćemo ugostiti velikog glumca i pjesnika Radeta Šerbedžiju. U likovnom dijelu programa predstavićemo stvaralaštvo savremenog francuskog umjetnika Žan Piera Tangaja, a u dramskom dijelu vidjećemo predstavu Obrada Nenezića “Sveti i prokleti”, tragediju inspirisanu legendom o Vladimiru i Kosari. U okviru izdavačke djelatnosti JU Ratkovićeve večeri poezije, ponuđena je saradnja pjesniku Šerbedžiji i očekujemo da ćemo u narednom periodu imati objavljenu njegovu zbirku poezije, najavljuju organizatori.

Kao i svake godine, i ovog puta biće uručena nagrada "Risto Ratković". Za tu Nagradu ove godine konkuriše 38 knjiga, dok je na konkurs Ratkovićevih večeri poezije za pjesnike do 27 godina pristiglo 17 rukopisa.

- Odluka žirija biće saopštena 1. septembra na konferenciji za novinare u kući Rista Ratkovića u Bijelom Polju, kažu organizatori.

Iza Ratkovićevih večeri poezije stoji višedecenijsko postojanje, a mali je broj manifestacija na ovim prostorima koje su doživjele 46. izdanje. Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije funkcioniše pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i Opštine Bijelo Polje i jedna je od četiri institucije od nacionalnog značaja za Crnu Goru.

- Program ove ustanove je koncipiran kao mjesto susreta relevantnih crnogorskih, regionalnih i umjetnika iz svijeta, što definitivno visoko pozicionira naš grad na mapi umjetničkih dešavanja. Možda je upravo ova manifestacija najznačajniji kulturološki segment u ukupnom kulturnom pregalaštvu našeg grada. Na kraju, ova manifestacija čuva sjećanje na velikane pisane riječi i pjesnike ovog kraja, kojim bi se mogla ponositi i mnogo veća sredina nego što je Bijelo Polje. Kao institucija koja se već etablirala na kulturnoj mapi Crne Gore, Ustanova se bavi aktivnim mapiranjem na kulturnom podneblju Evropske unije, ističu organizatori.

Poštovani sugradjani,

Opštinu Bijelo Polje nije zaobišao aktuelni problem koji je ovih dana prisutan na području većine opština sjevernog i centralnog regiona zemlje. Radi se o pojavi bolesti „Kvrgave kože“. Ova bolest pogađa isključivo krupnu stoku: krave, volove, telad. Nije opasna po zdravlje ljudi i ne prenosi se na sitnu stoku i živinu.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa Veterinarskom inspekcijom, veterinarskim ambulantama i lokalnim samoupravama preduzelo je niz aktivnosti kako bi se bolest što prije suzbila i stavila pod kontrolu. Nabavljen je dovoljan broj vakcina i očekuje se da će se ovih dana završiti kompletna vakcinacija grla u opštinama pogođenim ovom bolešću. Očekivanja su da će se nakon vakcinacije ova bolest suzbiti.

Opština Pijelo Polje je do sada preduzela niz aktivnosti po ovom pitanju. Formirana je Komisija za rad na terenu i operativni štab za praćenje ove bolesti, nadležan za preduzimanje svih potrebnih radnji.

Na zahtjev Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Opština Bijelo Polje je obezbijedila neophodan broj ljudi za predvidjene aktivnosti, potrebnu mehanizaciju za iskopavanje jama po propisanim uslovima, neophodna terenska vozila i vozilo za transport uzoraka, koje svakodnevno nosi uzorke iz tri ambulante u Bijelom Polju do specijalne veterinarske labaratorije u Podgorici. U saradnji sa pomenutim državnim institucijama formirana je i Komisija za procjenu štete. Komisiju za procjenu štete čine dva predstavnika lokalne uprave, po jedan veterinar i veterinarski inspektor i jedan predstavnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Vlasnicima oboljelih grla, po navodima predstavnika Ministarstva, biće isplaćena nadoknada štete po tržišnoj vrijednosti, u zavisnosti od rase govečeta, starosne dobi, mase i dr. Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje je takodje angažovao JU Institut za javno zdravlje iz Podgorice kako bi se sprovela sistemska dezinsekcija komaraca, kako larvi tako i odraslih formi, na teritoriji opštine, koji su glavni prenosioci ove bolesti. Proces sistemske dezinsekcije vršen je u više navrata, a sa pojavom bolesti „kvrgave kože“ ova aktivnost je intezivirana. Svim mjesnim zajednicama je upućen edukativni materijal o ovoj bolesti kako bi se mještani upoznali sa bolešću, metodama i načinom suzbijanja iste. Predstavnici grupe za praćenje stanja bolesti „kvrgave kože“ svakodnevno održavaju radne sastanke, koordiniraju akcijom neškodljivog odlaganja leševa životinja oboljelih od ove bolesti i u stalnoj su komunikaciji sa Ministarstvom, Veterinarskom inspekcijom, veterinarima, Komisijom za procjenu štete i ljudima zaduženim za mehanizaciju i logističku pomoć.

Proces usmrćivanja oboljelih životinja izvodi se u skladu sa pravilima. Nakon što vlasnik posumnja da je njegovo goveče zaraženo ovom bolešću, prijavljuje slučaj Veterinarskoj upravi, nakon toga na teren izlaze veterinari koji uzimaju uzorak sa tijela oboljelog grla. Uzorak se zatim šalje na analizu u specijalnu veterinarsku laboratoriju u Podgorici i nakon dvadesetčetvoročasovnog perioda dobija se rezultat analize. Ukoliko je rezultat analize pozitivan, oboljelo goveče se stavlja u improvizovani karantin na imanju vlasnika, koji je dužan da to goveče izoluje od ostalih. Nakon toga na teren izlazi veterinar zadužen za eutanaziju oboljelog grla, veterinarski inspektor, Komisija za procjenu štete i mehanizacija za kopanje jame za ukop leša životinje.

Preporuka Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Veterinarske uprave i veterinarske inspekcije jeste da se jama za ukop oboljelog govečeta kopa na imanju vlasnika tog govečeta kako se eventualno zbog transporta, zaraza ne bi proširila na druge dijelove opštine. Prilikom odabira mjesta za ukop govečeta vodi se računa o zaštiti životne sredine i prirode. To mjesto ne bi trebalo da bude u blizini izvora pitke vode, da se ispod zemlje ne nalaze kablovi, cijevi itd. Jama za ukop oboljelog govečeta mora biti propisane dubine od 3 m, i širine 2 m. Nakon spuštanja govečeta vrši se dezinfekcija i ukopavanje. Nakon ovakog tretiranja ne postoji mogućnost daljeg širenja zaraze. Cijeli postupak se evidentira zapisnički. Tokom svih pomenutih aktivnosti, Opština je u postupku odredjivanja adekvatne jedinstvene rezervne lokacije za ukop oboljelih životinja onih vlasnika na čijem se gazdinstvu iz objektivnih razloga ne može izvršiti ukop oboljele životinje.

Obavještavamo javnost da i ako je situacija ozbiljna, te da je do sada ukopano 51 grlo, da je za 10 potvrdjena bolest i u proceduri su ukopa i da se trenutno ispituje stanje kod još 8 grla, da nema razloga za paniku jer lokalna uprava i nadležne institucije ulažu maksimalne napore na suzbijanju bolesti i adekvatnom tretmanu leševa životinja pogođenim ovom bolešću. Ponavljamo da se bolest ne prenosi na čovjeka i nije štetna po ljudsko zdravlje. Medjutim potrebna je i značajno veća saradnja i razumijevanje gradjana, pogotovu onih koji imaju grla pogodjena ovom bolešću, jer se bezrazložno odbijanje ukopa na imanjima na kojima se nalazi oboljelo grlo a koja imaju uslove za sprovodjenje predvidjene procedure ukopa, neće tolerisati. To dodatno otežava situaciju i zahtijeva pronalaženje adekvatnih lokacija na opštinskom zemljištu u blizini, što smo ovih dana radili u saradnji sa mještanima, ali što gotovo po pravilu uvijek izaziva reakciju jednog dijela sugradjana sa tog terena i daje priliku za polemisanje u javnosti.

Takođe, molimo i predstavnike medija, da senzacionalnim tekstovima ne izazivaju paniku, jer je više navoda koji su se pojavili u pojedinim medijima i portalima o navodnom nemaru pri sprovođenju opisanih aktivnosti i postupka zakopavanja oboljelih životinja bilo netačno.

Koordinator

Jasmin Ćorović

Branka Bogavac je, poslije Danila Kiša, Dada Đurića i Predraga Matvejevića, jedini umjetnik i stvaralac iz Crne Gore koji je od Francuske odlikovan Ordenom viteza umjetnosti i književnosti. Tokom više od četiri decenije Branka Bogavac je bila spona Crne Gore sa kulturnom scenom Pariza i Evrope. Objavila je knjige intervjua „Razgovori u Parizu“, „Razgovori sa Dadom“, „Slikarstvo kao neracionalna sreća“, „Crna Gora u Parizu“... Intervjuisala je mnoge od najvažnijih umjetnika 20. vijeka. Branka Bogavac je djetinjstvo i dio mladosti provela na Boru kod Berana, a od 1964. godine živi i radi u Parizu.

Knjiga “Od beznađa do nade” (Razgovori u Parizu) Branke Bogavac, predstavljena je sinoć bjelopoljskoj publici u Kući Rista Ratkovića.

- Ovo je moja deseta knjiga, različita od prethodnih, jer su ranije bile posvećene samo piscima ili slikarima. Ova knjiga je posvećena 31-om najrazličitijem umjetniku. Sadrži veliku dramatiku. Svi ljudi su prošli kroz bezbađe, ali su upravo umjetnošću došli do visokih duhovnih položaja, kazala je Bogavac. I, kaže, iz razgovora sa velikanima kakvi su Mario Vargas Ljosa, Ernesto Sabato, Milan Kundera, Umberto Eko, Orhan Pamuk, Borhes i mnogi drugi shvatila je da svaki čovjek svoj problem treba da riješi sam.

- Ako čovjek nađe svoj put u životu on je najsrećniji, ali je teško naći put. Jedan od stotinu ljudi izgleda radi posao koji voli. Jednom je Dalaj Lama rekao da ne treba dramatizovati, treba se pomiriti sa nekim stvarima. Pitali su ga, između ostalog, kako to da je stalno nasmijan, a 30 ili 40 godina je van zemlje, a on kaže da, ako postoji problem on pokušava da ga riješi, ako ne može da ga riješi, onda nema problem, kaže Branka Bogavac.

Na njenoj promociji u Bijelom Polju govorili su prof. dr Draško Došljak, urednik časopisa Komuna Amer Ramusović i urednica knjige Mila Čordašević.

Prof. dr Draško Došljak da tragovi ispod pera Branke Bogavac su sjajni putokazi i u knjizi sabranih intervjua, naslovljenoj „Od beznađa do nade“.

- Sama naslovna sintagma pokazuje da je beznađe početna tačka, a nada cilj. To potvrđuje i 31 intervju, koji su među koricama ove knjige. I ovim djelom, kao i knjigom „Razgovori u Parizu“, Branka je pokazala da je mag intervjua, te da se i iz ove knjige mogu naučiti najbolje lekcije iz novinarstva. Nauka i umjetnost su u našim rukama, kaže Došljak.

Došljakovu konstataciju da se u ovoj knjizi nalaze nauka i umjetnost potvrđuje i sadržaj. Tu su Gao Singđijan, Đerd Konrad, Bela Ahmaduljina, Sergej Paradžanov, Irina Jemaljanova, Jevgenije Pasternak, Elena Kadare, Erneso Sabato, Januš Glovacki i drugi. Zbog ovih i onih drugih, ova knjiga je zbornik mudrih misli i izreka.

- Ovo je mislilo koje će nam pomoći da bolje, lakše i ljepše shvatimo literaturu, književnost, slikarstvo, teatar, istoriju, život… Iščitavanjem ove knjige upoznaćemo nobelovce, umjetnike, zavirićemo u njihovu dušu, koju im je vrlo vješto razotkrila Branka, kazao je Došljak, dok urednik časopisa Komuna Amer Ramusović ističe da autoricu i njene sagovornike spaja zaljubljenost u subjektivno odslikavanje svijeta, najčešće neuhvatljivog i nedefinisanog, kao što je i sama ljubav.

- Spajala ih je i spaja i ona specifična, provokativna znatiželja, ona unutrašnja vatra koja kod egocentrika najčešće pretvara u nadobudnost, a kod Branke, bezrazložno, u snishodljivost osobene vrste, koja je meni, kao Brankinom dugogodišnjem prijatelju, uvijek bila nerazumljiva. Svaki Brankin razgovor je svjedočenje ljudi o nečemu izuzetnom, teškom i lijepom, što ih svakako čini izuzetno posebnim i zanimljivim, kazao je Ramusović.

Organizator promocije, čija je moderatorka bila Radmila Krgović, je Opština Bijelo Polje i Centar za kulturu. U ime domaćina prisutne je pozdravio rukovodilac Narodne biblioteke Edin Smailović. Prije Bijelog Polja, knjigu „Od beznađa do nade“ autorka je promovisala u Baru i Budvi.

Festival tamburaških orkestara održan je, po četrnaesti put, od 28. do 30.jula, gdje se predstavilo 18 ansambala iz Mađarske, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, dok su u revijalonom dijelu programa nastupili Halid Bešlić Zoran Kalezić i Zvoko Bogdan.

Zvijezda Festivala Haldid Bešlić je nastupio druge festivalske večeri pred prepunim gradskim trgom u Bijelom Polju. On je kazao da mu je uvijek drago da dođe u Bijelo Polje, te da bjelopoljska publika zna njegove pjesme i zadovoljstvo mu je bilo da zajedno pjevaju.

- Bjelopoljci znaju šta je dobra muzika i večeras sam uživao pjevajući sa njima. U septembru ću snimiti novi album, koji će izaći krajem godine, a činiće ga osam pjesama. Ranije sam snimao oko 12 – 13 numera, što me je zamaralo. Sada želim laganije da radim, bez puno pritiska, kazao je Bešlić.

Pred bjelopoljskom publikom nastupio je i tamburaški orkestar Semeljci iz Hrvatske.

- Prvi put smo u Crnoj Gori i zaista nam je drago što je upravo ovaj Festival bio razlog našeg dolaska. Nastupati zajedno sa orkestrima iz regiona jeste privilegija za nas, jer od drugih možemo dosta toga naučiti, naročito što smo nedavno osnovani, pa svaki festival, naročito međunarodnog karaktera, predstavlja novo obogaćenje, kazao je član ovog orkestra Vlado Čatić.

Za “lokalni patriotizam” zaduženi su bili “Muzički signali” iz Bijelog Polja. Oni se trude da svaki njihov nastup bude drugačiji, da bude bolji i originalniji.

- Nastupima na bjelopoljkom tamburaškom festivalu njegujemo lokalni patriotizam. Svake godine smo svirali neki drugi zvuk, od etno do instrumentalnih obrada. Za ovaj nastup smo pripremili tri pjesme crnogorskog kantautora Miladina Šobića i na taj način nastup posvetili njemu, kazao je šef orkestra Zamir Ćirković.